U današnjem članku detaljno ćemo učiti o ovom okviru. Pokazat ćemo vam način provjere svih volumena diska kojima vaš LVM može upravljati. Na kraju ćemo navesti neke prednosti korištenja LVM-a, nakon čega slijedi zaključak našeg članka.
Detaljno objašnjenje o LVM-u:
Kao što smo već spomenuli da je koncept korištenja LVM-a vrlo sličan virtualizaciji; stoga je i njegov rad manje-više isti kao i virtualizacija. Pokušat ćemo razumjeti rad LVM-a stvaranjem primjera scenarija. Općenito, imamo fizički uređaj koji je podijeljen u više particija. Sve ove particije imaju instaliran datotečni sustav koji se može koristiti za upravljanje tim particijama.
Međutim, znamo da možemo imati i više fizičkih uređaja, a ne samo jedan fizički uređaj. U ovom slučaju, svaki od ovih fizičkih uređaja ima svoje particije i odgovarajuće datotečne sustave. Upravljanje svim ovim particijama može postati nered ako se njime rukuje onako kako jest. Tu nastupa koncept logičkog upravljanja glasnoćom. Omogućuje vam objedinjavanje svih particija različitih fizičkih uređaja u jednu logičku skupinu volumena odakle se njima može centralno upravljati.
Ova je grupa volumena kombinacija korištenog i neiskorištenog prostora na disku. Iz ove grupe volumena možete izvući više logičkih volumena ovisno o vašim zahtjevima. Štoviše, točan prostor dodijeljen svakom logičkom volumenu također se može povećati ili smanjiti ovisno o vašim potrebama. Tada možete imati zasebne datotečne sustave za svaki od ovih logičkih volumena. Na taj način možete učinkovitije upravljati ukupnim prostorom za pohranu i bez problema možete dodijeliti neiskorišteni prostor svim onim korisnicima koji ga traže.
Prije logičke particije vašeg fizičkog diska, morate imati znanje o svim volumenima kojima vaš LVM može pristupiti i upravljati njima. Stoga ćemo vam objasniti način provjere svih volumena kojima LVM može upravljati u sljedećem odjeljku ovog članka.
Napomena: Za demonstraciju ove metode koristimo Linux Mint 20.
Način provjere svih svezaka kojima LVM može upravljati:
Za provjeru svih volumena diska kojima LVM može upravljati, morat ćete pokrenuti skeniranje diska koje se može izvršiti na sljedeći način:
Prvo ćemo pokrenuti terminal u željenoj Linux distribuciji, a u ovom slučaju to je Linux Mint 20. Njegov terminal prikazan je na donjoj slici:
Sada ćemo naredbu za skeniranje diska pokrenuti u terminalu na sljedeći način:
Proces skeniranja diska zahtijeva privilegije root korisnika. Za to prije ove naredbe morate upotrijebiti ključnu riječ "sudo". Međutim, ako ste već prijavljeni na korijenski korisnički račun, onda tu ključnu riječ smijete izostaviti.
Jednom kada pokrenete ovu naredbu na svom terminalu, detalji svih volumena diska pojavit će se na vašem zaslonu kao što je prikazano na donjoj slici:
Prednosti LVM-a:
Slijede neke od najvećih prednosti korištenja logičkog upravljanja glasnoćom ili LVM:
- Omogućuje vam učinkovito upravljanje fizičkim prostorom na disku i njegovo korištenje.
- Sposoban je stvoriti takve logičke volumene čiji se kapacitet može povećati ili smanjiti ovisno o vašim zahtjevima.
- Ako namjeravate čuvati sigurnosne kopije podataka na više logičkih volumena, to povećava dostupnost vaših podataka.
- Novi fizički uređaj može se lako dodati ispod grupe glasnoće s nula zastoja i bez prekida usluge.
- LVM omogućuje particioniranje jednog fizičkog uređaja na više logičkih particija, kao i integraciju više fizičkih uređaja u jednu skupinu volumena.
Zaključak:
Ovaj vam je članak pružio kratki pregled logičkog upravljanja volumenom koji je vrlo važan okvir operativnog sustava Linux. Bez ovog okvira imamo vrlo ograničene mogućnosti upravljanja našim prostorom za pohranu. Također, ove opcije ne mogu riješiti sukobe između različitih potreba za pohranom više korisnika. Zbog toga se LVM smatra bitnom komponentom Linux sustava.